Bit procesa devalvacije i njegove posljedice neprestano proučavaju i analiziraju vodeći financijeri i ekonomisti zemalja svijeta. Istodobno, većina običnih građana ovaj fenomen smatra manifestacijom financijske krize. Ali ovo je zabluda. Unatoč činjenici da devalvacija povlači smanjenje vrijednosti nacionalne valute, središnje banke mnogih zemalja koriste je kao alat za upravljanje novčanim tokovima.
Sadržaj devalvacije
Koncept "devalvacije" prvi se put pojavio u europskim zemljama za vrijeme zlatnog standarda, kada je svaka papirnata novčanica imala fiksnu apoenu zlata ispod sebe. Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata postojao je postupni odljev novca iz cirkulacije zemalja, potrebnih za proizvodnju i naoružanje vojske. Vodeće banke izdale su velik broj novih novčanica, ali njihove zlatne rezerve više nisu potvrđene, što je dovelo do prvog vala devalvacije.
Danas ovaj fenomen u financijskoj sferi znači deprecijaciju nacionalnog novca u odnosu na valute drugih zemalja. A ako damo jednostavnu definiciju, onda je uz devalvaciju strana valuta skuplja nego prije, a da biste je kupili, morate platiti više rubalja. Na primjer, ako je početkom 2014. godine dolar vrijedio oko 32,50 rubalja, tada je nakon 11 mjeseci njegova vrijednost 46,50, pa je devalvacija u 2014. godini iznosila 43%.
Oblici devalvacije
Dva su glavna oblika devalvacije:
- otvoren, što podrazumijeva njegovo službeno priznanje od strane središnje banke i obavještavanje građana zemlje o stvarnom padu vrijednosti nacionalnog novca;
- skriven, nekontroliran, koji nastaje neovisno tijekom događaja koji se odvijaju u financijskoj i političkoj sferi države.
Razlozi skrivene devalvacije su inflatorni skokovi, nedovoljne zlatne rezerve zemlje, kao i deficit u platnoj bilanci, iako u nekim slučajevima sama devalvacija može riješiti ovaj problem. Na primjer, pojeftinjenje nacionalne valute pridonosi smanjenju kupnji robe uvezene iz drugih zemalja. Zbog toga se povećava potražnja za proizvodom vlastite državne proizvodnje, a kao rezultat toga jača novčana jedinica države.
Posljedice procesa devalvacije
O posljedicama devalvacije postoje različita mišljenja koja su prilično dvosmislena. S jedne strane, ako se situacijom loše upravlja, oni mogu naštetiti gospodarstvu zemlje, a s druge strane, mogu je oživjeti i dovesti do postupnog razvoja.
Pozitivne posljedice devalvacije za gospodarstvo i gospodarstvo zemlje su:
- povećanje izvoznih operacija;
- pretežna potrošnja nacionalnog proizvoda;
- rast BDP-a i BDP-a;
- smanjenje izdataka zlatne rezerve zemlje;
- poduzimanje mjera za sprečavanje valutnih špekulacija.
Poboljšanje ovih pokazatelja može se dogoditi samo ako vodeći stručnjaci i analitičari u zemlji neprestano prate napredak procesa devalvacije 2015. godine. Ali ako je ovaj fenomen nastao spontano ili kao rezultat pogrešnog djelovanja vodećih banaka, to može dovesti do negativnih pojava:
- deprecijacija novčanih ulaganja običnih građana u banke i gubitak njihova povjerenja u državnu valutu;
- porast cijene uvezene robe i mogući deficit koji može nastati u nedostatku odgovarajućih zamjenskih poduzeća;
- povećanje troškova nacionalne robe ako je proizvedena na stranoj opremi ili se koristi uvoznim sirovinama;
- inflacija koja nastaje u pozadini porasta cijena uvoza i umjetnog napuhavanja cijena domaćeg proizvoda;
- pojava financijskih rizika za poduzetnike i gospodarstvenike koji u svojim djelatnostima rade s nekoliko valuta.
Najozbiljnijom posljedicom devalvacije smatra se brzi pad vrijednosti državne valute, što može uzrokovati ozbiljan šok za gospodarstvo, njegov pad, a u najgorem slučaju i zadane vrijednosti. To će izazvati odljev domaćeg kapitala u strane zemlje, nagli pad poduzetništva, porast nezaposlenosti i aktivnu hiperinflaciju. Devalvacija je multilateralni ekonomski fenomen koji može ne samo da djeluje kao snažna poluga monetarne regulacije, već i dovesti do negativnih strašnih posljedica u gospodarstvu, što zemlju može odvesti u duboku krizu.
