Ubrzane stope inflatornih procesa, koje se primjećuju u Rusiji, čine problem sigurnosti vlastite ušteđevine izuzetno hitnim. Postoji nekoliko načina za ublažavanje negativnog utjecaja inflacije.
Kako odabrati načine zaštite novca od inflacije
Danas ne postoji univerzalni i apsolutno ispravan način zaštite novca od inflacije. Najpopularnije metode među Rusima su bankovni depoziti, kupnja deviza, ulaganje u likvidne instrumente (najčešće u nekretnine), kao i kupnja udjela u uzajamnim fondovima. Postoje i drugi načini, ali oni dolaze s većim rizicima.
Najoptimalnija je diverzifikacija štednje, t.j. raspodjela sredstava između različitih pravaca. Na primjer, u jednom portfelju ulaganja možete držati rublje, valutu i zlato. Ili dio sredstava držite u bankama, a drugi uložite u dionice. To vam omogućuje zaštitu od rizika gubitka ušteđevine.
Način odabira najboljeg načina zaštite od inflacije ovisi o dostupnoj količini. Za malu štednju najoptimalniji će biti bankarski depoziti i kupnja deviza, dok kupnja obveznica i nekretnina može biti prikladna za velike ulagače.
Konačno, još jedan kriterij za odabir investicijskog instrumenta su kvalifikacije investitora i razina rizika njegove strategije. Kvalificiranim ulagačima dostupni su instrumenti poput dionica i valutnih rizika.
Depoziti u bankama
Bankovni depoziti najmanje su rizičan način zadržavanja ušteđevine. Glavna stvar je odabrati pouzdanu banku koja je dio sustava osiguranja depozita. Također je vrijedno ograničiti doprinos na iznos od 700 tisuća rubalja, tada će zajamčeno nadoknaditi država.
Međutim, valja napomenuti da, unatoč svojoj pouzdanosti, bankovni depoziti danas nemaju visoku profitabilnost i čak ne pokrivaju stopu inflacije. Dakle, u prosincu 2013. prosječna stopa na depozite (do godinu dana) iznosila je 7,3% godišnje, dok je inflacija u 2013. dosegla 6,5%. Prema Središnjoj banci Ruske Federacije, u ožujku 2014. prosječne stope na depozite u rubljama iznosile su 7,02%, dok je predviđena stopa inflacije bila 6,3%. Istodobno, rast cijena za određene skupine roba (na primjer proizvode i kućanske usluge) bio je još veći.
Ulaganja u devizne i devizne depozite
Interes građana za ulaganje u stranoj valuti posljedica je antirekorda tečaja rublje prema euru i dolaru, koji su uočeni u prvom tromjesečju 2014. Stručnjaci preporučuju da ne paničarite i ne držite svu štednju u jednom valuta, ovo pomaže minimizirati valutni rizik. Napokon, niti jedan analitičar ne može apsolutno točno predvidjeti kako će se rublja ponašati u budućnosti.
Stoga je štednju bolje podijeliti na nekoliko dijelova i pohraniti u različite valute, optimalno u one najlikvidnije - u dolare, eure i ruble. U tom bi slučaju glavni volumen trebao biti u valuti u kojoj se vrši većina troškova, najčešće u rubljima.
Što se tiče deviznih depozita, nemoguće je jednoznačno reći da su profitabilniji, jer kamate na devizne depozite reda su niže nego na rublja. Dakle, sada je prosječna stopa na devizne depozite 3-4% i ima tendenciju pada.
Ulaganja u nekretnine
Nestabilna situacija u ruskom bankarskom sektoru povećala je među Rusima popularnost takvih područja ulaganja kao što su nekretnine. Takva ulaganja u kontekstu porasta cijena stanova omogućuju vam očuvanje i povećanje vlastitih sredstava.
Isplativost ulaganja u kupnju nekretnina ovisi o regiji. Na primjer, u Moskvi posljednjih godina opada stopa rasta troškova stanovanja. Ako je 2003.-2008. rastao je godišnje stopom od oko 30%, a zatim 2013. - samo za 6-7%. Istodobno, troškovi sekundarnog stanovanja ostali su praktički nepromijenjeni. Predviđa se da će u budućnosti troškovi stanovanja rasti za oko 8% godišnje, što je tek malo ispred inflacije i odgovara stopama na bankovne depozite.
Kupnja dionica
Ulaganje ušteđevine u uzajamne fondove omogućuje vam zaradu ulaganjem u raznu imovinu - u dionice, obveznice, plemenite metale itd. Istodobno, investitor ne mora biti dobro upućen u zamršenost burze, uprave tvrtka će zaraditi za to. Shema zarade novca na uzajamnim fondovima je sljedeća - investitor kupuje dionice, a s povećanjem vrijednosti investicijskog portfelja uzajamnog fonda povećava se i cijena dionice. Ulagač prima dobit (gubitak) u obliku razlike između nabavne i prodajne cijene dionice.
Istodobno, treba imati na umu da nitko ne garantira isplativost dionica. Može biti znatno viša od stope inflacije ili čak može prijeći u negativne vrijednosti. Dakle, 2013. godine profitabilnost nekih telekomunikacijskih uzajamnih fondova premašila je 50%, a za one usmjerene na elektroenergetsku industriju gubitak je dosegao 40%.
