Slom američke burze 1929. godine prouzročio je globalnu ekonomsku krizu i početak Velike američke depresije. Ali koji su bili razlozi ovog kolapsa?
Razlozi za pad burze
Istraživači navode nekoliko glavnih razloga kao preduvjete za krizu 1929. godine. Prvo, kriza je bila povezana s nedostatkom gotovine, budući da se opseg proizvodnje u 20-ima u Sjedinjenim Državama povećao, a novac podržan zlatom nije bio dovoljan za kupnju proizvoda te proizvodnje. Drugo, neposredni kolaps burze na Wall Streetu izazvala je želja mnogih Amerikanaca da zarade na investicijama, što je dovelo do pojave takozvanog špekulativnog balona - puno transakcija s vrijednosnim papirima po očito precijenjenim cijenama.
Tipično mjehurići proizlaze iz pojačanog uzbuđenja, što rezultira povećanom potražnjom, što zauzvrat dovodi do brzog rasta cijena. Ulagači, videći sve veće cijene, počinju kupovati još više dionica, pokušavajući na vrijeme ostvariti profit. U slučaju američke krize situaciju je pogoršala činjenica da su mnogi igrači dionice kupovali na kredit.
Upravo je pad burze 1929. godine uzrokovao pojavu pravila prema kojem će se trgovanje na burzi obustaviti u slučaju brzog pada cijena dionica.
Kriza i posljedice
24. listopada 1929., kada su dionice dosegle svoje maksimalne povijesne vrijednosti, špekulativni mjehur je pukao, što je dovelo do panike. Dioničari su ih se počeli grozničavo rješavati u nadi da će uštedjeti barem dio sredstava. Sljedećih dana, nazvanih Black, prodano je više od trideset milijuna dionica, što je prirodno dovelo do katastrofalnog pada cijena.
Ulje na vatru dolila je situacija s takozvanim margin kreditima. Ova ponuda, popularna dvadesetih godina prošlog stoljeća, omogućila je investitorima kupnju određenih dionica, plaćajući samo desetinu cijene, ali prodavatelj dionica ima pravo zahtijevati isplatu preostalih 90% u bilo kojem trenutku. Uobičajena shema izgledala je ovako: investitor kupuje dionice za 10% njihove vrijednosti izdane na zajam, a kada postane potrebno vratiti ostatak zajma, prodaje dionice na burzi.
Čim je započeo kolaps indeksa, svi su brokeri počeli tražiti povrat zajmova, što je dovelo do dodatnog puštanja dionica na tržište, a posljedično i do pada njihovih cijena. Kao rezultat burzovne krize, američko je gospodarstvo izgubilo preko 30 milijardi dolara. Oko 15 tisuća banaka bankrotiralo je, što nije moglo otplatiti obveze po zajmu.
Tijekom cijelog Prvog svjetskog rata Sjedinjene Države potrošile su manje novca nego što je izgubljeno u tri dana burzovne krize.
Mnoge tvrtke bile su uskraćene za financiranje, što je dovelo do ekonomske krize koja je zahvatila cijeli svijet. Unatoč oštrim antikriznim mjerama, poput carine od 30% na bilo koju inozemnu robu, Velika američka depresija trajala je desetljeće. Industrija u Sjedinjenim Državama vratila se na razinu od 1911. godine, a broj nezaposlenih dosegao je 13 milijuna.
