Među instrumentima kojima država može utjecati na ekonomske pokazatelje i svjetsko devizno tržište ističu se kamatne stope središnjih banaka određene zemlje. Središnje banke samostalno određuju veličinu kamatne stope i vremenski okvir u kojem se ona može revidirati.
Kamatne stope središnjih banaka snažni su ekonomski pokazatelj i učinkovita poluga utjecaja na gospodarstvo. Ovaj je pokazatelj važan za upravljanje domaćom i vanjskom politikom. Njegova promjena utječe na tečaj, omogućujući mu održavanje na potrebnoj razini.
Kamatna stopa Središnje banke, koja se naziva i stopom refinanciranja, postotak je po kojem glavna banka u zemlji daje zajmove drugim kreditnim institucijama, uključujući komercijalne banke. U svojoj osnovi, kamatna stopa je pokazatelj gospodarstva, mjerilo vrijednosti nacionalne valute.
Visina navedenog postotka određena je prvenstveno potražnjom za sredstvima i brojem ponuda na tržištu zajmova i zajamnog kapitala. Na veličinu ovog pokazatelja utječu i kreditni rizici, očekivana stopa inflacije, dinamika tečaja i razina poreza. Kamatnu stopu određuje posebna komisija središnje banke.
Sudjelujući u refinanciranju komercijalnih banaka, središnja banka kroz promjenu kamata utječe na niz ekonomskih pokazatelja, uključujući stopu inflacije i devizni tečaj. Što su kamate veće, skuplji je kredit koji je primila poslovna banka i, sukladno tome, veća je kamata na kredite dane kupcima.
Stopa refinanciranja široko se koristi za izračun poreza pri određivanju iznosa kazni za zakašnjelo plaćanje naknada i poreza. Stope državnih obveza i razina profitabilnosti većine financijskih instrumenata izravno ovise o odabranoj razini kamatne stope. Promjena stope refinanciranja može dovesti do povećanja ili smanjenja kapitala na domaćem tržištu zemlje.
Središnja banka podiže kamatnu stopu nastojeći spriječiti pregrijavanje gospodarstva. Taj se fenomen primjećuje kada dolazi do porasta cijena robe bez povećanja stvarne proizvodnje, drugim riječima, kada inflacija zavrti. Drugi razlog za povećanje stope refinanciranja je potreba da se nacionalna valuta učini privlačnijom potencijalnim investitorima. Dakle, povećanje kamata povećava vrijednost nacionalne valute i obara stopu inflacije.
Povećanje kamatne stope središnje banke također ima lošu stranu, jer istodobno raste stopa kreditiranja poduzeća, što za sobom povlači masovna smanjenja, dovodi do povećanja nezaposlenosti i povećava masu novca u optjecaju.
Sa smanjenjem stope refinanciranja uočava se suprotan učinak: ulagači nastoje prenijeti sredstva u drugu valutu, nezaposlenost se smanjuje, niske stope zaduživanja dovode do povećanja stvarne proizvodnje roba i usluga. Opća poslovna aktivnost raste, iako inflacija počinje rasti.
Sudionici na tržištu trebaju ispravno razumjeti značenje i postupak za formiranje kamatnih stopa, kao i pratiti datume sljedećih sastanaka komisije središnje banke, na kojima se rješavaju pitanja promjene stope refinanciranja.
