Odlazeći na zasluženi odmor, ljudi se nadaju da će se napokon odmoriti od teških radnih dana, raditi ono što vole i živjeti za svoje zadovoljstvo. No, nakon umirovljenja ispada da si osoba koja je dala najbolje godine za dobro države teško može priuštiti čak i najnužnije stvari.
Oskudna veličina mirovina u Rusiji objašnjava se brojnim razlozima. Mirovina je vrsta socijalnih plaćanja građanima koji su dosegli dob za umirovljenje. Država isplaćuje mirovine iz proračuna, čiji je jedan od glavnih izvora sve vrste naplate poreza. Ukupan iznos prikupljenih poreza izravno ovisi o broju radno sposobnog stanovništva, čiji dio prihoda ide u proračun. U 90-ima, zbog ekonomskih i socijalnih preokreta, krivulja nataliteta naglo je pala. To znači da se broj ekonomski aktivnog stanovništva u Rusiji smanjio, dok broj umirovljenika i dalje raste. A naplata poreza jednostavno nije dovoljna za pristojno povećanje mirovina, već veličina mirovine ne ovisi samo o nacionalnim trendovima, već i o zanimanju budućeg umirovljenika. Ako je osoba dugo radila u "štetnim" industrijama (tu spadaju čelična, kemijska i slična poduzeća), tada će joj mirovina biti za red veličine viša od prosjeka. A ako je osoba koja živi u selu obavljala poslove žetve žita, tada se njezin rad može smatrati sezonskim i uzet će se u obzir prilikom formiranja mirovine ne za cijelu godinu, već za razdoblje izravne berbe žita. Stoga je mirovina predstavnika brojnih seoskih profesija minimalna, a mala mirovina sadašnjih umirovljenika može biti rezultat nedostatka radnog staža. No, za modernu mlađu generaciju ovaj faktor neće igrati veliku ulogu. Doista, prema Saveznom zakonu o radnim mirovinama, glavnina ove socijalne naknade financirat će se. Drugim riječima, veličina buduće mirovine ovisit će o visini doprinosa koje je građanin uplatio u mirovinski fond. Čak i bez toga čini se da je mala mirovina uopće oskudna u odnosu na cijene lijekova koji su starijima potrebni mnogo. Stalni rast inflacije čini malu mirovinu još manjom.
