Cijene nafte i dalje padaju, "zapadni svijet" razvio je sankcije za pritisak na Rusiju. Zapadni stručnjaci predviđaju da Rusija neizbježno ide prema dubokoj recesiji. Neki financijski analitičari uvjeravaju svjetsku zajednicu da kriza u Rusiji uopće neće utjecati na Europu i Sjedinjene Države, ali u kojoj su mjeri takve izjave istinite.
Rusija ovisi o nafti
1998. godine cijelo je stanovništvo Rusije osjećalo kako bi pad svjetskih cijena nafte mogao utjecati na državno gospodarstvo. Ove je godine cijena nafte pala za 58%. Kao rezultat pada, dolazi do smanjenja izvoza nafte i nemogućnosti Rusije da izvrši obvezne isplate suverenih dugova.
Nažalost, prošlo je više od 15 godina, a uvjeti se nisu promijenili. Danas izvoz nafte čini oko 39% ukupnog iznosa. Nagli pad cijena nafte, zajedno s ekonomskim sankcijama, već je izazvao usporavanje ruskog gospodarstva. Prema predviđanjima analitičara za 2015., rusko će gospodarstvo i dalje propadati.
Ako se osvrnete unatrag i sjetite prošlosti, na temelju iskustva iz 90-ih, u Rusiji bi sve trebalo stati.
Kad stručnjaci upozore Europu da će usporavanje ruskog gospodarstva imati dubok učinak na cjelokupno svjetsko gospodarstvo, odgovor je "ne, to se jednostavno ne može dogoditi".
Međutim, postoji jedan znakovit primjer u povijesti, kada se kriza u jednoj maloj državi proširila i na druge zemlje svijeta, a dogodilo se nešto što je vrlo malo ekonomskih stručnjaka pretpostavljalo.
Tajlandska ekonomska kriza 1997
Tajlandsko je gospodarstvo 1997. godine predstavljalo još manji postotak svjetskog BDP-a od današnjeg Rusije, ali nagli pad dionica i tečaj nacionalne valute ove azijske zemlje jako su prestrašili investitore širom svijeta.
Kako se tajlandska ekonomija počela povlačiti u recesiju, izvoz u tu zemlju počeo je opadati. Ekonomije osam od devet zemalja jugoistočne Azije naglo su se smanjile. U to je vrijeme samo Kina bila sposobna odoljeti i odbiti recesiju. Američki izvoz u jugoistočnu Aziju opao je za 10%. Tako je izbila kriza jedne zemlje koja je zahvatila gotovo sva svjetska tržišta.
Trgovinski tokovi usporili su, potražnja za robama opala, a cijene nafte pale su 58%. Zemlje koje su izravno ovisne o izvozu energije ušle su u recesiju, a neke su joj se i približile. Među njima je bila i Rusija.
Što se sad događa
Izvoz u Rusiju od velike je važnosti za gospodarstva zemalja eurozone. Izvoz europskog gospodarstva čini 6,9% cjelokupnog europskog izvoza. Za SAD je izvoz u Europu vrlo važan. Na njega otpada 17,5% cjelokupnog američkog izvoza.
Nemojte misliti da kriza u Rusiji može odmah snažno utjecati na globalna tržišta. Malo je vjerojatno da će američko tržište promijeniti svoje uzlazno kretanje, ali postoje neke dobre vijesti.
Rusko gospodarstvo nije u tako žalosnom stanju kao 1998. godine. Zemlja ima pozitivan trgovinski saldo, nizak teret duga i nema proračunski deficit. Visoka inflacija pogađa džepove običnih građana, ali građani će kupiti više domaće robe kako bi uštedjeli novac. Domaće poslovanje počet će se prilagođavati novim ekonomskim uvjetima. Ispada da je gospodarski oporavak pred vratima.
Vjeruje se da će se cijena nafte u 2015. vratiti na razinu sredinom 2000-ih, a kriza u ruskom gospodarstvu stvorena je umjetno. To znači da u narednim mjesecima tržište sve mora regulirati samo. Istina, s obzirom na tešku političku situaciju u svijetu, teško je dati bilo kakve dugoročne prognoze.
