Vrhunac razvoja međunarodne trgovine, a time i formiranje svjetskog tržišta, bio je 19.-20. Stoljeće. To je bilo zbog aktivnog uključivanja novih zemalja u međunarodnu trgovinu. Ovo razdoblje karakterizira i brzi rast velikih monopola, koji su brzo zauzeli dominantnu poziciju i kontrolirali prodaju.
Poticaji za razvoj međunarodne trgovine
Izraz "međunarodna trgovina" pojavio se zahvaljujući talijanskom ekonomisti Antoniju Margarettiju, koji je prvi put upotrijebio ovaj izraz u svojoj raspravi "Moć narodnih masa na sjeveru Italije". Opisao je ovaj proces kao postizanje značajnih količina i stabilnih robno-novčanih odnosa u procesu koji je nastao u antici.
U 19. stoljeću uloga ekspanzije vanjske trgovine raste, to je zbog dominacije monopola, što im omogućuje izvlačenje superprofita. Od početka XIX stoljeća. do 1914. godine opseg svjetske trgovine povećao se gotovo sto puta. Naravno, poticaj za to bio je tehnički napredak u industrijaliziranim zemljama - Engleskoj, Holandiji. Strojna proizvodnja omogućuje uspostavljanje velikog i redovitog uvoza sirovina iz ekonomski manje razvijenih zemalja Azije, Afrike i Latinske Amerike, kao i izvoz robe široke potrošnje.
Razdoblje slobodne međunarodne trgovine
Budući da su glavni sputavajući čimbenik za razvoj trgovine u svijetu bila različita ograničenja u kretanju roba i usluga, njihovo uklanjanje početkom 19. stoljeća postalo je snažan poticaj za stvaranje slobodne trgovine. Britanski predstavnici klasične ekonomske škole proglasili su ukidanje politike protekcionizma, a početkom 1840-ih postojale su samo carine na uvezenu pšenicu. A 1846. Velika Britanija je uvela dozvolu za sve poljoprivredne proizvode.
No, očekivanja se nisu ostvarila, a cijene pšenice nisu pale, jer niti jedna zemlja nije mogla uvesti potrebne pošiljke u Veliku Britaniju. Unatoč tome, 1850-e i 1860-e smatraju se dobom slobodne trgovine i povezanog ekonomskog prosperiteta. Sljedeći je korak bio usvajanje minimalnih trgovinskih zapreka u godinama 1850-1880.
Razvojem pomorskog brodarstva 1870. Velika Britanija se suočila sa sve većom konkurencijom. Potkraj ovog desetljeća, nakon produžene ekonomske krize, Europa se počela vraćati politici protekcionizma. Istodobno, došlo je do navale nacionalizma, što je uzrokovalo političku nestabilnost i prisililo zemlje da pomognu povećati prihod za kupnju oružja po svaku cijenu. A u zemljama kao što su Sjedinjene Države i Njemačka, nacionalizam je dovodio u pitanje njihov razvoj ne ograničavajući konkurenciju s Velikom Britanijom, koja je u to vrijeme bila vodeća u industrijskoj proizvodnji. Tako se rodila popularna ideja zaštite mladih industrija.
