Odvjetničko društvo Covingtoh & Burling LLP, zastupajući interese sedam španjolskih ulagača - dioničara Yukosa, 2007. godine pokrenulo je tužbu protiv Rusije na Međunarodnom arbitražnom sudu u Stockholmu. Tužitelji su tražili odštetu od ruske vlade, pozivajući se na činjenicu da su kao rezultat državnih i pravosudnih vlasti Ruske Federacije pretrpjeli financijske gubitke. A, prema rusko-španjolskom sporazumu o međusobnoj zaštiti ulaganja, gubici koje su ulagači nastali kao rezultat nezakonitih radnji države podliježu nadoknadi.
Suština tužbe bila je u tome što je ruska strana namjerno bankrotirala YUKOS, što je nanijelo financijsku štetu dioničarima tvrtke. Ovlaštene osobe iz Rusije, koje su se u stockholmskoj arbitraži pojavile kao okrivljenik, nisu priznale zahtjev, jer je, prema njihovom mišljenju, uprava Yukosa dugo izbjegavala plaćanje poreza u posebno velikim razmjerima i počinila druga kršenja zakona Ruske Federacije. Upravo je to uzrokovalo kaznene slučajeve protiv uprave YUKOS-a, kao i njegov bankrot.
Međutim, arbitražni sud u Stockholmu priklonio se tužiteljima, presudivši da bi im Rusija trebala platiti 2,7 milijuna dolara odštete za pretrpljene gubitke. Iznos gubitaka izračunat je na temelju iznosa kapitalizacije YUKOS-a u trenutku njegovog bankrota. U odluci arbitražnog suda naglašeno je da su porezni zahtjevi samo izgovor za pljenidbu imovine Yukosa, a stvarna svrha kaznenog progona uprave tvrtke bila je želja ne legalno ubiranje poreza, već izvlaštenje tvrtke. Odnosno, sud je došao do zaključka da je ruska strana namjerno bankrotirala YUKOS, tako da će državne tvrtke Rosneft i Gazprom dobiti glavninu njegove imovine. Treba istaknuti da je ovo već druga odluka arbitražnog suda u Stockholmu, koja nije bila naklonjena Rusiji na temelju potraživanja dioničara Yukosa.
Zašto Rusija gubi takve zahtjeve na međunarodnom arbitražnom sudu? Može se, naravno, pozvati na masovnu propagandnu kampanju, uslijed koje se bivši šef Yukosa, M. Hodorkovski, pojavio u očima zapadnog javnog mnijenja kao oporbenik koji je patio zbog svojih političkih i demokratskih uvjerenja. Može se ukazati na vrlo neprijateljski odnos švedskih vladajućih krugova prema Rusiji. Ipak, činjenica ostaje: na Zapadu smatraju da su ruske vlasti u aferi Yukos kršile pravo vlasništva. A sam pojam "vlasništva" ondje je svet.
Sličnu je odluku donio i Strasbourški sud za ljudska prava, koji je, iako je priznao da progon Yukosa i njegovog vodstva nije bio politički motiviran, ipak ukazao i na kršenje imovinskih prava pri preraspodjeli imovine tvrtke.
