Deflacija je proces kojim se indeks cijena smanjuje, a kupovna moć nacionalne valute povećava. U usporedbi s inflacijom, deflacija je nepovoljnija i popraćena je ekonomskom recesijom i depresijom.
Deflacija proizlazi iz povećanja vrijednosti novca, što je povezano s povećanjem troškova proizvodnje novčanog dobra. Razlog može biti i smanjenje vrijednosti robe, koje se događa s povećanjem produktivnosti rada bez promjene vrijednosti novca. Deflacija može biti uzrokovana nedostatkom novca u optjecaju. Potonji čimbenik, nakon ukidanja zlatnog standarda, postao je glavni instrument za umjetno stvaranje deflacije. U ovom slučaju, Središnja banka i vlada zemlje povlače novčanu masu iz optjecaja, pokušavajući smanjiti stopu inflacije povećanjem poreza, povećanjem diskontne stope, zamrzavanjem i sprečavanjem rasta plaća, smanjenjem izdataka državnog proračuna itd. U suvremenim uvjetima deflacija se odvija s porastom nezaposlenosti, smanjenjem proizvodnje i recesijom u gospodarstvu. To dovodi do činjenice da gospodarski subjekti smanjuju opseg ulaganja da bi ta sredstva plasirali nakon nekog vremena po povoljnijim stopama. Taj proces postaje uzrok dodatnog pada potražnje, što povećava stopu opadanja količine proizvodnje i pada cijena robe. Ostale negativne posljedice deflacije uključuju: smanjenje plaća, smanjenje pozajmica banaka, smanjenje profitabilnosti poduzeća i vrijednosti poslovanja, smanjenje osoblja itd. Neki uvjeti deflacije mogu dovesti do pozitivnih trenutaka i razdoblja relativnog prosperiteta. Dakle, povećanje obujma ponude proizvoda može se dogoditi uslijed poboljšanja proizvodne tehnologije. Na početku deflacije preporuča se suzdržavanje od kreditiranja, ne značajne kupnje i ušteda rezervnih sredstava. U nekim slučajevima ima smisla riješiti se nepotrebne imovine prije nego što izgubi vrijednost.
